Kako osobnost i kontekst oblikuju radikalne pokrete?

Jedan primjer te radikalizacije bio je napad na zgradu Kongresa (Capitol) 6. siječnja 2021., u jeku pokušaja poništavanja rezultata izbora koje je osvojio Joe Biden.

Taj proces dodatno pogoršava neprijateljstvo pokreta prema većem dijelu mainstream medija. To je nešto što sam američki predsjednik dodatno naglašava, a najpoznatiji je po izjavi da su mediji “neprijatelji američkog naroda”.

Ali kako je taj radikalni pokret iznikao iz društveno konzervativne Republikanske stranke? Uspon Maga pokreta predstavlja važan politički zaokret u Americi koji mnoge liberalno nastrojene ljude ostavlja zbunjenima. Psihologija može ponuditi uvide koji pomažu objasniti motive MAGA pokreta.

1. Stapanje identiteta

Identitet je ključan za razumijevanje načina na koji se Maga drži na okupu kao grupa i može objasniti mnoge njezine motive. Trump je uspio učinkovito mobilizirati svoju bazu tako što je naglašavao taj zajednički identitet. Upravo je taj osjećaj zajedničke pripadnosti i svrhe bio izrazito važan u razvoju MAGA pokreta kao snažne političke sile, piše The Conversation.

Gotovo apsolutno povjerenje u Trumpovo vodstvo snažno je povezano s negativnim stavovima prema drugim skupinama koje on kritizira, posebno prema migrantima, liberalima i feministima. No zapravo je pozitivna identifikacija s bijelim nacionalizmom još jači pokazatelj tipa osobe koja bi se mogla identificirati s MAGA-om.

Pristalice pokreta ujedinjuje zajednička percepcija prijetnje njihovom statusu, najčešće vezana uz pitanja rasa i imigracije. Pokret se također može shvatiti kao način stvaranja osjećaja pripadnosti i ponosa grupi kako bi se povratilo izgubljeno dostojanstvo.

Neki istraživači vjeruju da je čak i nošenje MAGA kape znak tzv. “stapanja identiteta” – kada granice između pojedinca i skupine postanu nejasne. Tada kapa ne predstavlja samo za koga sam glasovao, nego tko ja jesam.

To je značajno jer je identitetsko stapanje povezano s većom spremnošću na ekstremne postupke, poput nanošenja štete drugima ili oštećivanja imovine, kako bi se očuvala Trumpova zajednica i postigli njegovi ciljevi.

2. Moralna samopravednost

Pripadnici MAGA pokreta također često vjeruju da je njihova etnička skupina moralno čišća od drugih. Maga ideologija dijeli Ameriku na “dobre” i “zle” — pri čemu sebe postavlja kao dobre, a vanjske skupine, poput gore navedenih, kao zle.

To pozicionira “prave Amerikance”, ljude koji su “izgradili naciju” i “koji su imali dovoljno”, kao moralno superiorne.

Budući da politiku prikazuju kao borbu za “prave vrijednosti i životne stilove”, takva retorika povećava rizik od opasne moralne nadmoći. Kad vođa to komunicira, stvara se osjećaj da sljedbenici imaju obvezu djelovati protiv tih “zlih” sila koje navodno prijete njihovoj skupini.

Kad se taj osjećaj nadmoći dovede u pitanje, može dovesti do agresije — kao što se dogodilo u napadu na Kapitol.

3. Pravo dominacije nad drugim skupinama

Agresivnost političkih skupina poput MAGA povezana je s tzv. “orijentacijom prema društvenoj dominaciji”. To je uvjerenje da je društvena hijerarhija prirodna i da jedna skupina ima pravo dominirati drugima.

Istraživanja pokazuju da su ljudi koji vjeruju u takvu hijerarhiju skloniji zanemariti osnovna demokratska načela. Oni društvo vide kao “natjecateljsku džunglu” u kojoj se skupine bore za moć i dominaciju.

Kao rezultat toga, skupine koje se razlikuju od njih vide kao inferiorne — što opravdava sve postupke koji održavaju status njihove vlastite skupine.

To vrijedi čak i onda kada — kao kod MAGA sljedbenika — to uključuje vjerovanje da je nasilje opravdano kao odgovor na neželjene društvene i kulturne promjene. Ankete pokazuju da su MAGA simpatizeri znatno skloniji vjerovati da će doći do građanskog rata u SAD-u i da bi nasilje kako bi se unaprijedili politički ciljevi bilo opravdano.

4. Agresivno sljedbeništvo

Postoji znanstvena rasprava o tome što privlači ljude autoritarnim vođama. Neki naglašavaju sklonost pokoravanju autoritetu, povišenu agresivnost kada je odobrena i pridržavanje tradicionalnih vrijednosti, poput konvencionalnih stajališta o religiji i seksualnosti. Drugi se više fokusiraju na preferenciju konformizma u odnosu na osobnu autonomiju.

No slažu se u jednom: autoritarni sljedbenici pokoravaju se vođama koji naglašavaju nadmoć njihove društvene skupine i koji se doživljavaju kao sposobni nositi se s prijetnjama iz drugih skupina.

Istraživanje MAGA pokreta iz 2016. pokazalo je da su Trumpovi pristaše, više nego pristaše drugih republikanskih kandidata, imali visoke rezultate na jednom aspektu autoritarnosti: spremnosti da pribjegnu agresiji prema ljudima koji krše društvene norme ako ih na to potakne vođa. No nisu imali visoke rezultate na druga dva aspekta: pokoravanju postojećim autoritetima i pridržavanju konvencionalnih vrijednosti.

To sugerira da se autoritarnost unutar MAGA pokreta razvila u poseban profil, obilježen prvenstveno pristranom agresivnošću prema drugim društvenim skupinama.